top
ljubuški portal

Dobro doli na arhivske stranice LJ::portala  # 1.velja?e 2009 - 21.velja?e 2014 #



Ponedjeljak, 09 Kolovoz 2010 16:20
blaz_kraljBla Kraljevi?, ro?en 19. rujna 1947. u Lisicama pokraj Ljubukoga. Iz Jugoslavije je pobjegao u lipnju 1966.,a u Australiju je preko Njema?ke stigao u travnju 1967. godine. Nakon nekoliko godina s Antom utom je otvorio restoran u zapadnom dijelu Melbournea, u radni?ko-doseljeni?koj ?etvrti St. Albans. Negdje u to doba, pristupio je i Hrvatskom Revolucionarnom Bratstvu (HRB-u). Ante uto, Bla Kraljevi?, Zdenko Marin?i? i Ilija Lovri? trebali su u isto doba otputovati u svibnju 1972. za Frankfurt i priklju?iti se Skupini Fenix 72, no otputovali su samo Marin?i? i Lovri?. uto se nekoliko tjedana ranije dobrovoljno povukao iz akcije, a Bla Kraljevi? je dan prije planiranog odlaska zakazana za 20. svibnja, tj. 19. svibnja 1972., uhi?en u svojemu lokalu u St. Albansu pod banalnom optubom - za ilegalno to?enje alkohola zbog koje se rijetko ili nikada prekritelji ne uhi?uju, niti to radi Savezna ili tajna policija, ve? se to rjeava prekrajnim prijavama. Bilo kako bilo, on je iz pritvora otputen 21. lipnja 1972., dakle samo dan nakon to je Skupina Fenix 72 prela austrijskoslovensku granicu.

Nakon kratkog vremena u redovima HRB-a pojavile su se razne pri?e oko Kraljevi?eva pritvaranja i putanja iz pritvora: navodno da je Kraljevi? sam inscenirao svoje uhi?enje kako bi izbjegao sudjelovanje u Akciji Fenix 72. Kraljevi? je, kao i uto, bio stavljen na led u HRB- u, ali kad se saznalo da potajno kontaktira s jednim agentom Commonwealth Police (Australska savezna policija), savjetovano mu je da napusti Melbourne i pokrajinu Victoriju.
Kraljevi? je posluao savjet i odselio se u Canberru. Navedeni doga?aji nisu bili poznati hrvatskim emigrantima u Canberri izvan redova HRB-a u Australiji pa stoga nisu previe utjecali na ivot Blaa Kraljevi?a u tom glavnom administrativnom sreditu Australskoga Commonwealtha, gdje je on nastavio politi?ki djelovati me?u hrvatskim iseljenicima.

Kad je 1976. godine osnivan ogranak Hrvatskog narodnog vije?a (HNV) Rakovica u Cannberi, Kraljevi? je izabran za njegova predsjednika. Po?etkom slijede?e, 1977. godine, Bla Kraljevi? se u?lanio u Hrvatsku republikansku stranku (HRS) i postao predsjednik njezina ogranka zanimljiva imena Zemun u Canberri. Krajem studenoga 1977. godine u Canberri je pokrenuto provizorno Hrvatsko poslanstvo koje je djelovalo do kraja listopada 1979. godine, a Bla Kraljevi? imenovan njegovim prvim rizni?arom.

Prema svjedo?anstvu uglednih hrvatskih emigranata u Canberri i otpravnika poslova Marija ime Depoje, Kraljevi? je sve svoje dunosti obavljao vrlo savjesno i odgovorno. Zbog toga je izabran za tajnika Hrvatskog me?udrutvenog odbora u Canberri koji se sastojao od predstavnika ve?ine tamonjih hrvatskih organizacija, udruga i drutava.

Zbog angamana u hrvatskoj zajednici u Canberri, australske vlasti su odbijale Blau Kraljevi?u udijeliti dravljanstvo i putovnicu sve do kraja osamdesetih godina prolog stolje?a. Uo?i ruenja Berlinskoga zida, sloma komunisti?kog imperijalizma u Europi te u predve?erje raspada Jugoslavije, 1988. godine, Kraljevi? je osnovao - po uzoru na onaj u Melbourneu koji su vodili HDP-ovci Dinko Dedi? i Ante uto te HSS-ovac Antun Babi? (dananji generalni konzul RH u Melbourneu) - Hrvatski informativni centar (HIC) u Canberri, koji je pokuavao informirati tamonje medije i diplomatske predstavnike o hrvatskoj borbi za slobodu...
Pobjedom viestrana?ja u Hrvatskoj, u Zagrebu je obnovljena i Hrvatska stranka prava, a prvi povjerenik Hrvatske stranke prava (HSP) za Australiju bio je Miro Hedje iz Melbournea, ?lan Australsko-hrvatskog drutva (AHD) i Hrvatskog oslobodila?kog pokreta (HOP). No Hedje je ve? u drugoj polovici oujka 1991. bezuvjetno podnio ostavku na tu dunost, uglavnom to obrazlau?i uvjerenjem da u slu?ajevima kad je u pitanju opstanak hrvatske drave, vodstvo HSP-a treba sura?ivati i pruiti potporu vladi izabranoj od hrvatskog naroda. Predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga na mjesto Hedjea imenovao je Blaa Kraljevi?a. Za vrijeme cijele emigracije, u Melbourneu i Canberri, Bla Kraljevi? bio je vrlo rezerviran i neraspoloen prema, kako ih je nazivao, starcima iz HOP-a (Hrvatski oslobodila?ki pokret). Govorio je da oni ne razumiju vrijeme u kojem ive i da ispraznim ustaovanjem samo tete hrvatskoj stvari. Stoga su se mnogi Hrvati u Australiji iznenadili kad su saznali da je Kraljevi? pristupio HSPu,koji je tada u hrvatskom iseljenitvu imao podrku uglavnom, pa moglo bi se re?i i skoro isklju?ivo HOP-a.

Istodobno, iz korespondencije koju je Bla Kraljevi? u to doba, tj. uo?i i u samom trenutku stvaranja hrvatske drave, odravao sa svojim suradnicima u Australiji, vidljive su nagle promjene u njegovim stajalitima i velika rezerviranost op?enito prema tadanjoj emigrantskoj politici. Kraljevi? je otprilike tada zauzeo stajalite da je njegovo mjesto u Hrvatskoj gdje je na djelu bila velikosrpska agresija. Doavi u Zagreb,predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga imenovao ga je pro?elnikom Ureda za promidbu - na mjesto na kojemu se do tada nalazio tada ve? bivi fotograf Globusa i negdanji novinar Crne kronike u Ve?ernjem listu Nikola oli?.

Odre?eni hrvatski krugovi u Australiji (posebno u Canberri) zamjerili su Kraljevi?u to nekoliko stotina tisu?a povjerenih australskih dolara (prikupljenih u autralsko-hrvatskoj zajednici bez obzira na strana?ke i ideoloke predznake) nije prema dogovoru predao u Zagrebu za opremanje Hrvatske vojske (HV), nego Dobroslavu Paragi.

Unato? tome, gotovo svi sugovornici s kojima su razgovarali autor ovoga feljtona i njegovi suradnici tijekom prikupljanja opsenog materijala za knjigu i film u pripremi, tvrde da Kraljevi? nije bio materijalist i da on to nije u?inio zbog vlastite koristi, ve? zbog procjene da ?e na taj na?in vie pomo?i obrani Hrvatskoj.

Djelovanje povijesne hrvatske stranke HSP u Republici Hrvatskoj obnovljeno je 26. velja?e 1990., a 25. lipnja 1991. formirane su Hrvatske obrambene snage (HOS). Vezano uz osnivanje i djelovanje HOS-a nepobitno je nekoliko ?injenica:
- HOS je osnovan kao strana?ka oruana sila i bio je pod zapovjednitvom stoera imenovana od vodstva stranke ;
- razni argumenti o nezadovoljstvu strana?kog vodstva i ?lanstva djelovanjem legalne politi?ke strukture, koja je premo?no pobijedila na viestrana?kim izborima, u obrani Hrvatske, ni u kojem slu?aju ne mogu biti opravdanje za osnivanje paralelne, paravojne oruane sile u dravi;
- u HOS su se u?lanjivali uglavnom mla?i hrvatski domoljubi, frustrirani po?etnim znacima neodlu?nosti i neu?inkovitosti hrvatskih vlasti, koji su htjeli braniti Hrvatsku od velikosrpske agresije, to su u najve?em broju slu?ajeva herojski ?inili, ne razmiljaju?i pritom o negativnim implikacijama postojanja paralelne, druge vojske u dravi;
- postojanje HOS-a kao druge vojske u dravi, premda su njezine postrojbe u mnogim slu?ajevima znatno pridonosile obrani Hrvatske, predstavljalo je veliku opasnost za manipulacije protiv politike legalno izabranog vodstva hrvatske drave i hrvatskog naroda u BiH, kakvi su se pokuaji u nekoliko navrata i dogodili.

Od pamtivijeka i svugdje na svijetu postojanje dviju ili vie vojska u jednom narodu ili dravi naj?e?e zavravalo je tragi?nim posljedicama za taj narod ili dravu.

U BiH je HSP registriran 10. travnja 1991., a 13. lipnja 1991., u nazo?nosti Dobroslava Parage, u ljubukom hotelu Bigeste vodstvo HSP-a donijelo je tzv. Lipanjsku povelju o uspostavi NDH na cijelom povijesnom i etni?kom prostoru.

Bla Kraljevi?, kao ?lan vodstva HSP-a, prvi put je u Hercegovinu doao u listopadu 1991. godine, donijevi Paragin ferman o smjeni dotadanjeg koordinatora HSP-a za BiH, poznatog pjesnika i novinara Ivice Karamati?a iz Posuja, i imenovanju novog koordinatora u osobi Mladena Bonjaka, u narodu zvanoga Kobila. Bonjak, podrijetlom Ljubuak, imao je stalno prebivalite u Osijeku, i navodno je pripadao tamonjem nadzoru konfidentske ergele kolega Josipa Perkovi?a iz Udbe i vojne bezbjednosti tj. KOS-a.

Sredinom prosinca 1991. godine Bla Kraljevi? za stalno je preselio u Hercegovinu sa zadatkom osnivanja Ratnog stoera HOS-a za Hercegovinu, to se i dogodilo 18. prosinca 1991. u Ljubukom. S Kraljevi?em je iz Zagreba, kao vjerna i intimna suradnica, stigla i stanovita Katica Pernar, sumnji?ena prije i kasnije kao igra? Josipa Manoli?a u HSP-u, a koju je Kraljevi? imenovao tajnicom Ratnog stoera HOS-a.

Nakon nekog vremena, Kraljevi? je stoer HOS-a smjestio u ku?u Miloa Pavlaka, sina u me?uvremenu pokojnog Ante Pavlaka, nekadanjeg suradnika mostarske Udbe pod pseudonimom Mato, u Veljacima. Nakon jo uvijek nerazjanjene pogibije Blaeva susjeda iz Tihaljine i suradnika iz Canberre Kree Kordi?a are, ina?e ?lana Hrvatske mladei Uzdanica, u garai Pavlakove ku?e, Kraljevi? je prihvatio prijedlog Mladena Bonjaka i stoer HOS-a preselio u ku?u Zdravka Hrsti?a, tako?er suradnika mostarske Udbe pod pseudonimom Zaim, u Ljubukom. Hrsti? je dugo godina kasnije bio predsjednik HSP-a za cijelu BiH.

U to se vrijeme situacija u BiH komplicirala iz dana u dan. Legalno izabrane vlasti hrvatskoga naroda u BiH nisu bile u stanju odgovoriti na sve probleme koji su se pojavljivali, a mnogi su bili frustrirani zbog neizvjesnog smjera razvoja op?ih prilika. To je pogodovalo omasovljenju HOS-a kojemu su, kao i u Hrvatskoj, pristupali mnogi mladi hrvatski domoljubi koji su se htjeli boriti za slobodu svoga naroda. Bla Kraljevi? o?igledno nije bio dorastao situaciji te je, s jedne strane, zagovarao konfrontaciju s legalno izabranim i imenovanim predstavnicima vlasti hrvatskog naroda u BiH, a s druge strane, forsirao je suradnju s Alijom Izetbegovi?em i Teritorijalnom obranom (TO) BiH, iz koje je kasnije nastala Armija BiH, premda je i tada bilo bjelodano da separatno muslimansko vodstvo nema dobre namjere prema Hrvatima u BiH, to se i danas vrlo jasno osje?a.

U ime zapovjednitva Ratnog stoera HOS-a Kraljevi? je 9. Svibnja 1992. izdao Proglas u kojem je me?u ostalim stajalo:
Bosnu i Hercegovinu titi i titit ?e HOS i TO BiH. BiH je razruena, narod je raseljen, ali pobjeda je naa. Pozivamo HVO da se stavi pod nau komandu, tj. pod komandu HOS-a, te da u suradnji s TO BiH oslobodimo BiH na sre?u svih naroda.
Dva mjeseca kasnije, 2. Kolovoza 1992., Alija Izetbegovi? je donio odluku o HOS-u kao sastavnom dijelu TO BiH te je Blaa Kraljevi?a imenovao ?lanom Glavnog taba TO BiH.

No upravo takvi postupci Blaa Kraljevi?a i takav njegov oblik suradnje na putu do granice na Drini, odkrinuli su vrata me?uhrvatskog sukoba u BiH, do ?ega su godinu dana ranije, nakon pada Vukovara, mogli dovesti i oni Dobroslava Parage u Hrvatskoj.

Vinko Martinovi?-tela, predratni kriminalac, koji je upoznao Aliju Izetbegovi?a u zeni?koj kaznionici, a kojega je upravo Kraljevi? postavio za efa HOS-a u Mostaru, organizirao je 9. kolovoza 1992. sastanak Blaa Kraljevi?a s nekoliko glavnih zapovjednika TO BiH u Mostaru. Kraljevi? je, kao pratnju, sa sobom poveo osam bojovnika HOS-a. Pri povratku iz Mostara, na predjelu Glamuzininih ku?e, ispod brda Varda, kod zaseoka Kruevo u op?ini ?itluk, Kraljevi? i pratnja u tri automobila doli su do nadzorne to?ke koju su osiguravali pripadnici Specijalne postrojbe HVO-a. Tu je, pod jo uvijek nedovoljno rasvijetljenim okolnostima, dolo do me?usobne pucnjave u kojoj je jedan pripadnik Specijalne policije HVO-a poginuo a jedan bio ranjen, dok su poginula sva osmorica bojovnika HOS-a kao i njihov zapovjednik Bla Kraljevi?.

O tom se tragi?nom doga?aju, i o njegovoj pozadini, do sada u javnosti pojavilo mnotvo verzija. Nijedna od njih nije poduprta uvjerljivim ?injenicama ili logi?ki izvedenim zaklju?cima. Autor ovoga feljtona razgovarao je s generalom HVO-a Ivanom Andabakom koji je i sam bio emigrant, te se na po?etku velikosrpske agresije stavio na raspolaganje Hrvatskoj vojsci, a kao zapovjednik Specijalnih postrojbi HVO-a predvodio je akciju u kojoj je Bla Kraljevi? poginuo. Andabak je, me?u ostalim, izjavio:
U sklopu priprema Operacije Bura na Junom bojitu, kojom je trebao osloboditi jug Hrvatske i dio Hercegovine te blokirati snage JNA u mostarskom garnizonu i dio bojita prenijeti iz Hrvatske u BiH, pojavio se problem HOS-a ?iji je zapovjednik, Bla Kraljevi?, odbijalo suradnju s HVO-om, premda je ve?ina niih zapovjednika HOS-a na terenu vrlo dobro sura?ivala s lokalnim zapovjednicima HVO-a. U to vrijeme je general Nijaz Batlak-Daida, koji je imao vrlo vanu ulogu u pripremi Operacije Bura, bio stacioniran u Vrgorcu.
Jedne ve?eri Daida me pozvao da posjetimo Blaa Kraljevi?a u Ljubukome. Razgovarali su Bla i Daida, a ja sam utio. Bla je bio u svom filmu, ponaao se nadmeno i omalovaavaju?i prema nama dvojici. Daida mu je neuspjeno pokuavao objasniti da s njim razgovara kao nekadanji vojnik NDH (ustaa za vrijeme Drugoga svjetskog rata), kao bivi emigrant, kao hrvatski musliman, kao dragovoljac Domovinskog rata i kao brigadir Hrvatske vojske. Otili smo vrlo razo?arani s tog sastanka, a Daida je samo prokomentirao: Blento, kojega Paraga iskoritava!

U to vrijeme zavrnih priprema za Operaciju Bura, Bla Kraljevi? je sve vie zaotravao odnos s HVO-om, a s druge strane uspostavio je blisku suradnju s Armijom BiH. Nije se moglo dopustiti da u trenutku zapo?injanja akcija na Junom bojitu nama iza le?a postoji vojska, tj. HOS, za koju nismo znali kako ?e se ponaati, pa je legalna vlast hrvatskoga naroda u BiH, odnosno Vlada Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne, izdala pisanu zapovijed o pod?injavanju jedinica HOS-a HVO-u.

Kao zapovjednik svih hrvatskih specijalnih snaga u Hrvatskoj Zajednici Herceg-Bosna, vojnih i policijskih, ja sam dobio naredbu da uhitim sve zapovjednike HOS-a u BiH i sprovedem ih u iroki Brijeg - osim u slu?aju Blaa Kraljevi?a kojega je trebalo sprovesti u Split.

Zapovijed je, tako?er, glasila da svi oni koji prihvate zapovjednitvo HVO-a mogu zadrati svoje formacijske oznake i ?inove, kao to se ve? dogodilo u Hrvatskoj. U sklopu te naredbe, specijalne jedinice HVO-a preuzele su sve kontrolne to?ke koje je do tada drala obi?na, civilna i vojna policija, a poseban kontrolni reim uspostavljen je u podru?jima od posredne i neposredne ratne opasnosti. Me?u ostalim, takva blokada je postavljena na svih pet izlaza iz Mostara (prema Gorancima, irokom Brijegu, ?itluku, heliodromu i Buni), gdje se u krugu od dva kilometra nalazilo pet vojski: HVO, HOS, Armija BiH, JNA i vojska Republike Srpske. Na tim to?kama sam postavio, u klasi?nom rasporedu, po est vojnika: dvojica na cesti s kalanjikovima, i po dvojica u zasjedi s pukomitraljezima i snajperima.

Kad je SIS iz Mostara javio da je tela krenuo prema irokom Brijegu, ja sam se uputio prema kontrolnoj to?ki ovnica na izlazu iz Mostara. Kratko nakon to sam tamo stigao, javljeno je motorolom s to?ke Kruevo da je dolo do pucnjave u kojoj ima mrtvih s jedne i s druge strane. Tada sam saznao da je jedan na vojnik, kad je Bla Kraljevi? naiao s pratnjom, izaao na cestu i podigao policijski znak stop. Umjesto da se podvrgnu kontroli, jedan vojnik iz Blaove pratnje u drugom automobilu je izaao i po?eo pucati. Na vojnik s policijskom palicom je pao pogo?en.

Tada je nastala op?a pucnjava koju vie nitko nije mogao kontrolirati. Na alost, nikada ne ?emo saznati je li taj pripadnik HOS-a samovoljno zapucao prema naemu policajcu ili je to u?inio po ne?ijoj naredbi, u ovom slu?aju, jedino mogu?e, po naredbi svojega zapovjednika Blaa Kraljevi?a.

Kako sam ve? naveo, naa druga grupa zaustavila je telu. On se predao i odveli smo ga u iroki Brijeg gdje je stavljen pred izbor: ili u zatvor ili prelazak HOS-a pod zapovjednitvo HVO-a. On je, kako se i pretpostavljalo, prihvatio ovo drugo. Odmah je, kao i svi ostali uhi?eni zapovjednici HOS-a, bio puten.

Blaa je, u dogovoru s hrvatskim MUP-om, trebalo sprovesti u Split, jer se pretpostavljalo da ne ?e prihvatiti ponudu o pod?injavanju HVO-u i da ?e ga se morat zadrati u zatvoru.
Ja ne osje?am nikakvu odgovornost za njegovu smrt jer su moji vojnici postupali sukladno propisima i zapovijedima, kao i vojni?kim i policijskim obi?ajima na cijelome svijetu u takvim situacijama, tj. nakon oruanog napada i ubojstva pripadnika specijalne policije na kontrolnom punktu.

Predsjednik Republike Hrvatske i Vrhovni zapovjednik Oruanih snaga Hrvatske dr. Franjo Tu?man, na prijedlog ministra obrane RH Gojka uka i Dravnog povjerenstva za vojna odlikovanja i priznanja, odlikovao je 3. prosinca 1996. Blaa Kraljevi?a odli?jem koje se dodjeljuje svakomu poginulom borcu u obrani Hrvatske Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozla?enim pleterom (Narodne novine br. 9/1997.).

ef SIS-a HVO-a u to vrijeme, koji je dojavio polazak Blaa Kraljevi?a i tele Martinovi?a iz Mostara, bio je Ivica Lu?i?. tovie, prema provjerenim podatcima, Lu?i? je ve?er ranije organizirao raspa?avanje letaka s protumuslimanskim sadrajem po Hercegovini, to je kasnije protuma?eno kao propagandna uvertira u akciju protiv HOS-a i Blaa Kraljevi?a.

Mogu?u upletenost Lu?i?a u taj slu?aj poja?ava sumnja da je jedan od zapovjednika postrojba HOS-a, Stanko Primorac-?ane, kratko prije Kraljevi?eve pogibije bez njegova znanja preao s Prvom bojnom HOS-a u makarsku 156. brigadu HV-a. Kraljevi? ga je pokuavao nagovoriti na povratak u HOS, ali se ?ane Primorac vratio tek dva dana nakon Kraljevi?eve pogibije i postao njegov nasljednik na ?elu Ratnog stoera HOS-a u Hercegovini. U toj funkciji je 23. kolovoza 1992. potpisao sporazum s ministrom obrane HVO-a Brunom Stoji?em o podvrgavanju svih jedinica HOS-a zapovjednitvu HVO-a.

Mnogi pretpostavljaju da je ve? spomenuti Ivica Lu?i?, kao ef SIS-a HVOa, dogovorio kako micanje ?ane Primorca u Makarsku tako i njegov povratak u Hercegovinu i aranman s Brunom Stoji?em.

Me?utim, u tom sklopu ostale su neke nejasno?e oko sudbine oruja i opreme u vlasnitvu HOS-a. Sumnjalo se da je dio prodan a novac od prodaje utroen na ure?enje jednog kafi?a u Ljubukome, u kojem je ?ane provodio ve?i dio svoga vremena.

Nakon toga se povjerenje izme?u Ivice Lu?i?a i ?ane Primorca pove?alo pa je Lu?i? posredovao oko ?anina zapoljavanja u HIS-u. Tako?er, otkako je ?ane Primorac zastupnik u sarajevskom parlamentu na Listi HSP ?api?Jurii?, navodno je uz pomo? Lu?i?a uspostavio koalicijsku suradnju s Nezavisnom hrvatskom inicijativom (NHI) zloglasnog predratnog komunisti?kog istraitelja u Doboju i KOS-ova suradnika Kreimira Zubaka.

Boe Vukui? | Hrvatski vjesnik




Komentiranjem pristajete na Uvjete koritenja:

U komentarima je zabranjeno otvoreno vrije?anje, bez obzira o kakvom je vrije?anju rije? i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slaete sa ?lankom ili ne?ijim miljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.

Prilikom pisanja komentara pridravajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zati?ene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadraj komentara za koji su sami odgovorni!

Korisni?ke komentare ljportal.com u bilo kojem trenutku moe ukloniti s portala bez prethodne najave.

Komentari su djelo i osobno miljenje naih posjetitelja, ljportal.com ni na koji na?in ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.

 
Portal za drutvenu dekontaminaciju Internet stranice sela Hardomilje hercegovina.info internet portal Mostar, Stolac, Neum i ?apljina hrvatska je stara djedovina Novosti iz ?itluka / Brotnja! Grude Online Internet stranice sela Klobuk Va kutak za odmor! 99,4 MHz Selo Vojni?i

bottom
ib_m